Akanama k’Umuryango w’Ubumwe bw’Uburayi kafatiye ibihano abantu umunani kubera imirwano ikomeje kubica bigacika mu Burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo.
Ibi bihano kuri aba bantu umunani, birimo nko kubuzwa gukorera ingendo i Burayi no gufatirirwa imitungo, bikazatangira gukurikizwa tariki 23 uku kwezi kwa cumi na kabiri (Ukuboza).
Mu bafatiwe ibihano harimo Majoro Willy Ngoma, umuvugizi w’umutwe w’inyeshyamba wa M23, ishami rya gisirikare na Col Ruvugayimikore Protogène wa FDLR-FOCA, uzwi cyane ku mazina nka Ruhinda, Gaby Ruhinda, Zorro Midende.
Umuryango w’Ubumwe bw’Uburayi uvuga ko aba bombi kubera imirimo yabo y’ubuyobozi, umwe muri M23 naho undi muri FDLR-FOCA, bagira uruhare “mu gutegura, kuyobora cyangwa gukora ibikorwa bihonyora bikomeye uburenganzira bwa muntu muri RDC” hamwe no “guteza umutekano mucye” muri icyo Gihugu.
Umuvugizi w’umutwe wa FDLR, Cure Ngoma yabwiye BBC Gahuzamiryango ko uwo muntu uvugwa na EU atamuzi, ko rero nta cyo aka kanya yavuga kuri ibyo bihano.
Ati: “Ayo mazina ndumva ari mashyashya, biransaba [kubanza] kugenzura”. Yemereye BBC Gahuzamiryango kuyivugisha mu masaha ya nimugoroba kuri iyi ngingo.
BBC Gahuzamiryango yagerageje kuvugana na Majoro Willy Ngoma usanzwe avugira M23 mu bya gisirikare ngo agire icyo avuga kuri ibi birego, ariko kugeza ubu ntibirashoboka.
Ku wa kane kandi, ubutumwa bw’Umuryango w’Abibumbye muri DR Congo, MONUSCO, bwasohoye itangazo buvuga ko iperereza ry’ibanze ryakorewe hafi y’uduce twa Kishishe na Bambo muri Rutshuru rigaragaza ko abasivile bagera ku 131 bishwe na M23 ikoresheje “amasasu n’intwaro gakondo”.
Mu itangazo M23 yasohoye nyuma yaho, yavuze ko “yumijwe” no kuba umuryango ukomeye nka ONU ukora “akazi nabi”, ivuga ko rero ihakanye ibiri muri iryo perereza ivuga ko ribogamiye kuri Leta ya DR Congo n’imitwe yitwaje intwaro ifatanyije na yo.
M23 yasabye ko hakorwa amaperereza yigenga akozwe n’abantu b’inyangamugayo kandi badafite uruhande babogamiyeho, bakagera ahavugwa ko hakorewe ubwicanyi aho gukora nka MONUSCO ivuga ko yakoze iperereza kandi itarigeze igera ahavugwa.
Mbere, umutwe wa M23 na bwo wari wahakanye ubwicanyi bwa Kishishe, wavuze ko abishwe ari abarwanyi b’inyeshyamba zabateye muri ako gace bagenzura n’abasivile umunani, utanga amazina yabo mu itangazo uyu mutwe wasohoye ku cyumweru.
ONU ivuga ko abaturage b’abasivile barenga 300,000 bamaze guhunga bata ingo zabo, kuva imirwano yakubura mu mpera z’ukwezi kwa gatatu uyu mwaka, hagati ya M23 n’igisirikare cya DR Congo, FARDC n’abo bafatanya nka FDLR n’abandi.
Abantu bafatiwe ibihano barimo na Koloneli Joseph Nganzo Olikwa, uzwi cyane ku izina rya Tipi Ziro Ziro, wo mu ngabo za DR Congo, FARDC, bivugwa ko abasirikare akuriye bagabye ibitero ku basivile, birimo no gufata abagore ku ngufu, hagati y’ukwezi kwa gatandatu n’ukwa cumi na kabiri mu 2021.
Kuri uru rutonde hariho na Meddie Nkalubo, Umunya-Uganda uvugwa ko ari umutegetsi wo hejuru wo mu mutwe w’inyeshyamba wa ‘Allied Democratic Forces’ (ADF).
EU imushinja kugira uruhare mu bikorwa bitandukanye bya ADF, birimo nko kwinjiza abantu muri uyu mutwe, gukora imbunda no kugirana imikoranire n’umutwe wiyita Leta ya Kisilamu (IS).
Ibihano byanafatiwe umucuruzi w’Umubiligi Alain Goetz, wahoze akuriye muri Uganda kompanyi itunganya zahabu.
Itangazo ry’akanama ka EU rivuga ko ku buyobozi bwe, kompanyi ‘African Gold Refinery’ yaguze, itunganya, inagurisha zahabu ivuye mu birombe byo muri DR Congo bigenzurwa n’imitwe yitwaje intwaro.
Koloneli Olikwa, Nkalubo na Goetz nta cyo baratangaza ku mugaragaro kuri ibi bihano bafatiwe na EU.
Kuri uru rutonde rw’abafatiwe ibihano, hariho n’abandi bantu bo ku rwego rwo hejuru bivugwa bafite aho bahuriye n’imitwe yitwaje intwaro yo mu burasirazuba bwa DR Congo.
Kugeza ubu abantu 17 bose hamwe ni bo bamaze gufatirwa ibihano na EU kubera umutekano mucye mu burasirazuba bwa DR Congo.